Priroda, graditeljska baština, kraška polja, more i morska obala vrijedan su resurs ovog otoka. O prirodnim ljepotama otoka Lastova i arhipelaga oko njega najbolje svjedoči podatak da je već 2003. Svjetska organizacija za zaštitu prirode proglasila lastovsko otočje prioritetom za očuvanje bio raznolikosti Sredozemlja, a 29. rujna 2006. Sabor je proglasio parkom prirode cijeli otok s akvatorijem. Park obuhvaća 44 otoka, otočića, hridi i grebena (najveći od njih su Lastovo i Sušac) ukupne površine 53 km2 i 143 km2 morske površine. Omeđen je kamenim svjetlima Sušca, Tajna, Glavata i Struge. Više na http://www.pp-lastovo.hr
Granice Parka prirode „Lastovsko otočje“
Otok ima jako razvedenu obalu, a posebno su slikovite duboke uvale. Dijelom je pokriven šumom alepskog bora i česminom, a dijelom makijom. Osnivanjem, odnosno proglašenjem Parka prirode spriječena je izrazitija gospodarska eksploatacija, te se uklonila opasnost da turizam ili ostale djelatnosti unište glavni resurs koji taj razvoj i omogućuje.
Lastovo posjeduje sve karakteristične odlike mediteranskog podneblja kojeg karakteriziraju blage i vlažne zime te topla, duga i sušna sunčana ljeta. Na ovom otoku, koji obiluje šumama, nalazi se i se 46 polja u kojima se obrađuju vinogradi, maslinici, a voće i povrće se uzgaja tradicionalnim načinom.
Posljednjih godina, otok Lastovo poseban je doživljaj i za promatrače neba i zvijezda, posebno je atraktivan zbog svjetlosne nezagađenosti.
Kulturna baština otoka izvanredno je očuvana i svjedoči o različitim povijesnim razdobljima. Rimljani su Lastovo zvali Carskim otokom, a o prošlosti svjedoče i prekrasne građevine od bijelog kamena – obiteljske kuće iz XV. I XVI. Stoljeća. Arhitektura otoka je specifična zbog izrazito interesantnih dimnjaka, tzv. fumara i terasa – sulara koji daju svojevrsni pečat lastovskim vizurama. Uz ulice i fumare, specifične su i skalinade.
Sular Skalinada
Trijem i fumari
Na otoku ima više od 40 crkava i kapelica. Najstarija od njih je crkvica sv. Luke iz XI. stoljeća, a u naselju Ubli su iskopine starokršćanske bazilike iz VI. Stoljeća.
Crkvica sv. Luke iz XI. stoljeća Crkva sv. Marije na grži, u pozadini crkva sv. Kuzme i Damjana Iskopine starokršćanske bazilike iz XI. Stoljeća u Ublima Poklad na uziVeć četiri stoljeća Lastovo njeguje staru tradiciju pučkog karnevala – Poklada. Usprkos svim tegobama i iskušenjima, kroz koja su naši preci prolazili kroz minula stoljeća i strane vladavine, pokladni običaj se uspio sačuvati od 1483. godine do današnjeg dana. S ponosom zaključujemo da imamo jedan od najstarijih živućih Pokladnih običaja na ovim prostorima, koje je prepoznalo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i proglasilo ga nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
Više na http://www.lastovski-poklad.hr
